Uslijed potrebe za usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva o nepoštenim trgovačkim praksama s Direktivom (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima („Direktiva“), donesen je i dana 14. svibnja 2021. godine u Narodnim novinama objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom („Zakon“) koji će na snagu stupiti 1. rujna 2021. godine. Rok za usklađivanje ugovora između dobavljača i kupaca sa Zakonom je 6 mjeseci od njegovog stupanja na snagu, tj. do 1. ožujka 2022. godine.
Zakonom se pojmovi trenutačno važećeg Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom usklađuju s terminologijom Direktive te se proširuje obuhvat pojava nepoštenih trgovačkih praksi s prijašnjih 33 na 43. Proširen je i krug adresata koje Zakon obvezuje na način da će obuhvatiti sve kupce i s njima povezana društva s ukupnim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna. Trenutno je taj prag postavljen u znatno višem iznosu pa u obuhvat adresata ulaze samo trgovci s prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivači i prerađivači s prihodom većim od 50 milijuna kuna. Novina je i zakonska definicija proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koje Zakon propisuje (i) krajnju prodajnu cijenu, ispod koje takav proizvod nije dozvoljeno prodati u maloprodaji krajnjem potrošaču, a koja se formira tako da se nabavna cijena proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10, i (ii) ograničenje prodajne cijene takvih proizvoda na akciji, koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34% od krajnje prodajne cijene takvog proizvoda.
Uz navedeno, Zakon razrađuje postupanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kao tijela nadležnog za provedbu Zakona, vezano za nenajavljene kontrole i mehanizme zaštite identiteta prijavitelja nepoštene trgovačke prakse, te se može očekivati da će to dovesti do daljnjeg rasta broja predmeta pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja uslijed lakšeg detektiranja potencijalnih nepoštenih trgovačkih praksi i većeg broja prijava. Poduzetnici koji se smatraju kupcima u smislu Zakona trebali bi se na vrijeme upoznati sa svojim obvezama prema Zakonu te svoje poslovanje i ugovore uskladiti s odredbama Zakona, kako bi umanjili rizike koji za njih mogu proizaći iz kršenja odredbi Zakona zbog neusklađenosti.
