Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine 41/2021) donesen je 9. travnja 2021. godine, a stupio je na snagu 24. travnja 2021. godine.
Navedenim izmjenama se tekst Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja usklađuje s praksom Suda pravde Europske Unije te prenosi Direktivu (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (SL L 11, 14.1.2019.) (tzv. ECN+ Direktiva), čija svrha je osigurati neovisnost tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja država članica Europske unije, kao i adekvatne resurse za provedbu ovlasti, minimalne ovlasti te mogućnost izricanja novčanih kazni i dnevnih novčanih kazni za utvrđene povrede, sve u cilju ujednačene i učinkovite primjene prava tržišnog natjecanja u Europskoj uniji.
Donošenjem izmjena hrvatsko zakonodavstvo o zaštiti tržišnog natjecanja je u cijelosti usklađeno s onime EU. Izmjene između ostalog:
- uvode obvezu nadležnih tijela da u postupcima vezanima za zaštitu tržišnog natjecanja poštuju opća načela prava EU i Povelja EU o temeljnim pravima;
- osiguravaju viši stupanj neovisnosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), kroz utvrđivanje njegovog položaja općeg nacionalnog regulatornog tijela za područje tržišnog natjecanja s odgovarajućim pravnim statusom, neovisnosti, ustrojstvom i resursima, čime se ostvaruje institucionalna, financijska i operativna neovisnost AZTN-a;
- definiraju se određeni pojmovi (poput „namjera“, „nepažnja“, „tajni kartel“ i „pokajnički program“);
- uvode nove ovlasti AZTN-a (poput ovlasti izricanja novčanih kazni i dnevnih novčanih kazni, kao i mjera praćenja poslovanja i strukturnih mjera);
- određuju da privremene mjere AZTN-a u pravilu ne mogu trajati dulje od dvanaest mjeseci;
- određuju da zahtjevi AZTN-a prema poduzetnicima i drugim osobama moraju biti razmjerni i ne smiju stranke prisiljavati na priznanje povrede;
- uvode ovlast AZTN-a odbaciti inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti ako je ne smatra prioritetom u radu i AZTN procijeni da se ne radi o značajnom narušavanju tržišnog natjecanja;
- uvode nove instrumente AZTN-a poput obveznih razgovora, dnevnih novčanih kazni, jedinstvenih instrumenata, nagodbi u postupcima utvrđivanja kartela;
- razrađuju instrument AZTN-a uvid u izjave pokajnika i prijedloge za nagodbu;
- definiraju uvjete za oslobođenje osoblja poduzetnika od novčanih kazni i odnos prema kaznenim postupcima;
- onemogućuju da AZTN donese rješenje kojim utvrđuje da nije bilo povrede, već samo ostavljaju mogućnost donošenja rješenja o obustavi postupka; te
- razrađuje institut zastare.
Konačno, donošenjem izmjena umjesto cjelokupnog novog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja zakonodavac je izbjegao situaciju u kojoj nema zakonsku osnovu za pokretanje i vođenja postupaka protiv poduzetnika koji su teško narušili tržišno natjecanje u razdoblju prije stupanja potencijalnog novog zakona na snagu.
Dino Simonoski Bukovski
