Dana 10. lipnja 2023. na snagu je stupio novi Zakon o izvanparničnom postupku (objavljen 2. lipnja 2023. u „Narodnim novinama“ br. 59/23; „ZIP“) koji je Hrvatski Sabor donio na sjednici održanoj 24. svibnja 2023.
Svrha donošenja ZIP-a proizašla je iz potrebe za osuvremenjivanjem normativnog uređenja izvanparničnog postupka u Republici Hrvatskoj kao posebne vrste građanskog postupka koji po svom sadržaju nosi obilježja nespornog postupka. Napominjemo da ZIP predstavlja prvu i sveobuhvatnu intervenciju u izvanparnični postupak nakon Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. („ZVP/34“) čija je djelomična derogacija materijalnim zakonima (npr. Zakon o nasljeđivanju, Obiteljski zakon i sl.) stvorila pravni labirint nadležnim sudovima u primjeni postupovnog prava, odnosno u kojoj mjeri i kada primijeniti ZVP/34, a kada izravno primijeniti pravila parničnog postupka. Uz osuvremenjivanje, namjera zakonodavca bila je osigurati brže i učinkovitije ostvarivanje prava građana na način da je rješavanje određenih vrsta predmeta povjereno javnim bilježnicima.
Postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja ZIP-a na snagu, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se prethodno primjenjivali (osim kod iznimki propisanih ZIP-om).
Pored općih pravila postupanja u izvanparničnim postupcima, ZIP-a sadrži odredbe kojima su pojedinačno normirani posebni izvanparnični postupci, i to: proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti, dobrovoljna procjena i prodaja, sudski i javnobilježnički polog, sudski poništaj (amortizacija) isprava te postupci imenovanja, određivanja rokova i drugih radnje. Zanimljivo, a što ćemo se osvrnuti posebno i u zaključku, da je su iz normiranja izostali vrlo česti stvarnopravni izvanparnični postupci uređenja međa, razvrgnuće suvlasništva i uređenje odnosa etažnih vlasnika.
Odnos izvanparničnog i parničnog postupka
Ako sud do donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, rješenjem će obustaviti izvanparnični postupak te će se postupak nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom pri čemu sve poduzete radnje u izvanparničnom postupku zadržavaju svoj učinak, a eventualno ponavljanje sudskih radnji je ograničeno samo na povredu parničnog postupka.
Specifičnosti zakonskog uređenja izvanparničnog postupka
- Nadležnost i sastav suda, stranke u postupku i položaj javnog bilježnika
Za razliku od parničnog postupka, izvanparnične postupke i u prvom i u drugom stupnju rješava sudac pojedinac, uz mogućnost poduzimanja radnji od strane sudskih savjetnika i drugih na to ovlaštenih službenika suda. Za rješavanje u izvanparničnom postupku u prvom stupnju stvarno su nadležni općinski sudovi. ZIP je u nadležnost javnim bilježnicima povjerio provedbu postupka proglašenja nestale osobe (čl. 56. st. 2.) i dokazivanja smrti (čl. 66 st. 2.), sporazumno uređenje međe i razvrgnuća suvlasništva (čl. 52. st. 1.), dok se stranka može obratiti javnom bilježniku (pored suda) sa zahtjevom za provedbu postupka dobrovoljne (javne) prodaje imovine (čl. 70.). Sud zadržava isključivu nadležnost u svim obiteljskim stvarima (uključivo i nesporna rastava braka za koju se špekuliralo da bi mogla potpasti pod nadležnost javnih bilježnika).
Stranke izvanparničnog postupka su predlagatelj i osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku, a položaj stranke se priznaje i drugim osobama na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka suda, odnosno neka druga radnja suda poduzeta u postupku, sve u svrhu njihove zaštite. Stranke mogu osobno ili preko punomoćnika poduzimati radnje u izvanparničnom postupku, a glede zastupanja stranaka putem punomoćnika propisana je odgovarajuća primjena Zakona o parničnom postupku.
- Pokretanje postupka i sadržaj prijedloga
Postupak se pokreće na prijedlog stranke, a u zakonom propisanim slučajevima postupak pokreće sud po službenoj dužnosti pri čemu su takvi slučajevi propisani primarno pravilima materijalnog prava uz izuzetak postupka radi ukidanja rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom ako na bilo koji način sazna da je osoba živa koji je predviđen samim ZIP-om.
Prijedlog kojim se pokreće postupak ne mora sadržavati određen zahtjev (za razliku od tužbe u parničnom postupku), ali iz istog treba biti jasno kakvu odluku ili drugu sudsku radnju predlagatelj zahtijeva te na kojoj činjeničnoj osnovi temelji zahtjev. Takav pristup regulaciji zahtjeva omogućava lakši pristup materijalnim pravima koja se ostvaruju u izvanparničnom postupku jer se smanjiva mogućnost formalnog nedostatka u samom podnesku kojim se inicira takav postupak.
Za razliku od parničnog postupka, sud u izvanparničnom postupku može pozvati stranku da se u određenom roku pisano očituje o prijedlogu druge stranke ili o predmetu i rezultatima provedenog postupka pokrenutog po službenoj dužnosti te pozvati stranku da se izjasni pred sudom ili zakazati ročište. Sud u izvanparničnom postupku može u zakonom propisanim slučajevima odrediti ročište sa svim strankama ili samo sa strankama na koje se odnose pojedina pitanja koja treba raspraviti što predstavlja široku diskreciju suda u vođenju samog postupka.
- Odluke suda i obrazloženje odluka
Sud u izvanparničnom postupku kako o meritumu tako i o pitanjima procesne naravi donosi odluku u obliku rješenja. Pored propisane odgovarajuće primjene Zakona o parničnom postupku glede sadržaj i oblik rješenja, ZIP propisuje iznimke od pravila da odluka o meritumu mora biti obrazložena. Tako odluka suda neće morati biti obrazložena: i) ako su prihvaćeni prijedlozi stranaka koji nisu međusobno u suprotnosti, ii) ako rješenje odgovara izjavljenoj volji svih stranaka, iii) ako je rješenje bilo usmeno objavljeno u prisutnosti stranaka, a sve stranke su se odrekle prava na pravni lijek te iv) ako se rješenjem dopušta upis odnosno brisanje upisa u zemljišnim knjigama.
- Pravni lijekovi u izvanparničnom postupku
Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je žalba koja se podnosi prvostupanjskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana računajući od dana dostave pisanog otpravka rješenja, a stranke mogu u roku od osam dana od dostave žalbe podnijeti odgovor na žalbu.
Specifična je odredba ZIP-a kojom je propisano da žalbu do pravomoćnosti rješenja može podnijeti i osoba koja nije kao stranka sudjelovala u postupku, niti je bila naznačena kao stranka tijekom postupka i kojoj rješenje nije bilo dostavljeno. Ona žalbu može podnijeti u roku u kojem žalbu može podnijeti stranka koja je sudjelovala u tom postupku, a kojoj je zadnjoj dostavljena odluka. Nakon pravomoćnosti rješenja, stranka koja nije sudjelovala u postupku može podnijeti prijedlog za preinaku ili ukidanje pravomoćnog rješenja.
ZIP predviđa mogućnost podnošenja revizije i prijedloga za preinaku ili ukidanje pravomoćnog rješenja, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku.
- Zaključna razmatranja
S obzirom na okolnost da je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju 2013., dok pred drugim republikama bivše Jugoslavije tek predstoji izazov implementacije acquis communautaire, uobičajena je praksa da upravo Republika Hrvatska prenosi iskustva pristupnog puta susjednim državama. Međutim, u pogledu izvanparničnog postupka to nije slučaj s obzirom na okolnost da sve susjedne države već dugi niz godina imaju sustavni zakon kao ZIP dok se pravosuđe Republike Hrvatske borilo s parcijalnom primjenom i derogacijama ZVP/34. Međutim, ZIP čini se da ZIP ipak nije bez svojih nedostataka. Naime, cjelovitim pregledom novog i starog uređenja izvanparničnog postupka, jasno je da ZIP normira sporazumno uređenje međa i razvrgnuće suvlasništva, odnosno da je izostala normacija takvog postupka po zahtjevu samo jedne stranke, dok je ZVP/34 kod tih postupaka sadržavao koliko toliko jasne postupovne odredbe (lex specialis) primjenjive isključivo za takve stvarnopravne postupke. Manjak takvih odredbi nas dovodi do zaključka da bi u tim postupcima opet mogle postojati praznine koje bi sudovi mogli popunjavati pravilima parničnog postupka ili ZVP/34.ZIP stoga u većem dijelu predstavlja veliki iskorak u pogledu pravne sigurnosti, ali njegov pravi test će pokazati sudska i javnobilježnička praksa.
Autori: Ivona Vlahović, Tin Aničić
