Izmjene Stečajnog zakona stupile su na snagu 31. ožujka 2022. Izmjenama se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbama Direktive (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti).
Izmjene se protežu kroz cijeli Stečajni zakon, a u nastavku pročitajte neke od najznačajnijih.
1. Predstečajni postupak
1.1. Otvaranje predstečajnog postupka i imenovanje povjerenika
Sada je za podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten isključivo dužnik, a prethodna mogućnost suda da imenuje povjerenika je pretvorena u obvezu.
1.2. Plan restrukturiranja
Plan restrukturiranja ovlašten je podnijeti isključivo dužnik.
Osim ovlasti za podnošenje, došlo je do izmjena i u sadržaju prijedloga plana restrukturiranja, roku za dostavu plana sudu (21 dan od pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama) i načinu glasanja o planu restrukturiranja (smatra se da su vjerovnici glasali za plan ako do početka ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje).
Nakon prihvaćanja plana od vjerovnika, na sudu je konačna odluka da li će plan potvrditi. Izmjenama su taksativno navedeni slučajeve u kojima je sud ovlašten uskratiti tu potvrdu – primjerice ako je dužnik sposoban za plaćanje i ne postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje.
1.3. Uloga suda, trajanje i obustava predstečajnog postupka
Sud više nije zadužen za ispitivanje prijavljenih tražbina, koje se smatraju utvrđenima osim ako ih u roku ospore dužnik, povjerenik ili vjerovnik, već rukovodi ispitnim ročištem.
Umjesto dosadašnjih 300 dana, trajanje predstečajnog postupka je skraćeno na 120 dana. Iznimno, ono se može produžiti za dodatnih 180 dana (na prijedlog vjerovnika, povjerenika ili dužnika).
1.4. Posljedice predstečajnog postupka i zaključenje
Redefinirane su odredbe koje se odnose na tražbine i prava na koje predstečajni postupak ne utječe, primjerice tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva.
Sud donosi rješenje o zaključenju predstečajnog postupka odmah nakon što rješenje o potvrdi plana restrukturiranja postane pravomoćno, o čemu će sud unaprijed izvijestiti dužnika i povjerenika.
2. Stečajni postupak
2.1. Stečajni upravitelj
Izmjenama je ponovno uvedena jedna lista stečajnih upravitelja za područje nadležnosti svakog suda, koju utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Uvedena je i „Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja“ te su propisani dodatni uvjeti koji se moraju zadovoljiti za upis na nju (kvalifikacije, stručna znanja i dosadašnja postignuća).
Detaljnije su regulirane pretpostavke za brisanje s liste stečajnih upravitelja, stručni ispit, obuka i usavršavanje te su dodatno propisani nadzor nad radom, ponašanjem i etičkim načelima kojih se stečajni upravitelji moraju pridržavati.
Izmijenjene su i dužnosti stečajnih upravitelja (prvenstveno u pogledu predradnji koje ima u komunikaciji s FINA-om). U odnosnu na razrješenje stečajnih upravitelja, sud je sada ovlašten po službenoj dužnosti (ili na prijedlog odbora ili skupštine vjerovnika) razriješiti stečajnog upravitelja koji svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga.
2.2. Društvo stečajnih upravitelja
Značajna novost je i mogućnost osnivanja društva stečajnih upravitelja. Naime, odredbama Stečajnog zakona regulirano je točno tko i pod kojim uvjetima može osnovati društvo stečajnih upravitelja kao i koje se vrste takvih društava mogu osnovati. Pa tako sada dva ili više stečajnih upravitelja mogu osnovati ured sa svojstvom pravne osobe i to ili kao j.t.d. ili kao d.o.o. Ako je društvo stečajnih upravitelja osnovano kao d.o.o. isto moraju osnovati najmanje dva stečajna upravitelja, dok je kao najniži iznos temeljnog kapitala propisan iznos od 200.000,00 kn.
2.3. Stečajni plan
Stečajni plan sada može podnijeti dužnik zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka, a nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti i stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
U pogledu razvrstavanja vjerovnika, vjerovnicima s malim tražbinama dano je pravo da se svrstaju u posebnu skupinu. Cilj ove izmjene je zapravo zaštita ranjivih skupina vjerovnika poput primjerice malih dobavljača.
Dodatno, izmjenama Stečajnog zakona došlo je i do promjena glede razloga radi kojih će sud odbaciti stečajni plan koja su taksativno navedena u Stečajnom zakonu. Isto tako, izmjene su doživjela pravila o potrebnim većinama. Tako će se sada smatrati kako su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini vjerovnika većina vjerovnika glasovala za plan. Dodatni uvjet je da zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan za dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv stečajnog plana.
2.4. Ostale važnije izmjene u stečajnom postupku
Ukoliko se stečajni postupak ne provodi (doneseno je rješenje suda o otvaranju i zaključenju), stečajni upravitelj je oslobođen obveze dostavljanja GFI i dodatnih podataka FINA-a. Uz to, oslobođen je obveze podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj poreznoj upravi.
Rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, ono će se morati dostaviti i radnicima dužnika (da se izbjegne to da radnici dužnika nisu obaviješteni o prestanku radnog odnosa).
Zakonodavac je ukinuo rješenje po kojem će se završno ročište odrediti najkasnije u roku od godine i pol od održanog izvještajnog ročišta. Dodatno, u pogledu nastavljanja poslovanja zakonodavac više ne predviđa određen rok do kojeg društvo može nastaviti poslovati.
Dino Živković