Dana 24. travnja 2021. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 41/2021).
Uz preuzimanje i provedbu europskog pravnog okvira u području energetske učinkovitosti u pravni sustav Republike Hrvatske, najznačajnija izmjena ovoga zakona odnosi se na način izračuna potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade i ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambene zgrade. Dok je stanovništvo Republike Hrvatske već dobro upoznato s pojmom energetske obnove, ugovor o energetskom učinku manje je poznat široj javnosti. Radi se o ugovoru koji se sklapa između korisnika energetskih usluga (primjerice, suvlasnika višestambene zgrade) i pružatelja energetskih usluga, koji se obvezuje korisniku provesti ulaganja u mjere energetske učinkovitosti kojima će se postići određena zajamčena ušteda energije, a korisnik se obvezuje plaćati naknadu koja se određuje prema ugovorenoj novčanoj vrijednosti energetskih ušteda koje će se ostvariti tijekom trajanja ugovornog odnosa.
Na temelju članka 29. stavka 1. i članka 30. stavka 2. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/2014, 116/2018, 25/2020, 32/2021), koji je bio na snazi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 41/2021), odluke o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade i ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambene zgrade donosile su se natpolovičnom većinom glasova suvlasnika zgrade koja se računala po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine.
S obzirom na nejasno određen kriterij računanja natpolovične većine suvlasnika zgrade, tj. da se natpolovična većina računala kumulativno i po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine, u praksi se postavilo pitanje razumljivosti, provedivosti i proturječnosti tako određenog načina računanja natpolovične većine suvlasnika. Ustavni sud Republike Hrvatske je u predmetu pod brojem U-I-663/2020 odlučivao o ocjeni suglasnosti odredaba članka 29. stavka 1. i članka 30. stavka 2. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/2014, 116/2018, 25/2020) s Ustavom Republike Hrvatske te ih je odlučio ukinuti zbog protivnosti Ustavu Republike Hrvatske, odredivši da one prestaju važiti 15. rujna 2021.
Prije isteka roka određenog od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske, zakonodavac je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 41/2021) izmijenio odredbe članka 29. stavka 1. i članka 30. stavka 2. Zakona o energetskoj učinkovitosti na način da se odluke o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade i ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambene zgrade donose natpolovičnom većinom suvlasnika zgrade, koja se računa isključivo po suvlasničkim dijelovima, otklonivši time njihovu neustavnost.
Dakle, od 24. travnja 2021. godine kao dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 41/2021), natpolovična većina suvlasnika zgrade, potrebna za donošenje odluka o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade i ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambene zgrade, računa se isključivo po suvlasničkim dijelovima, a ne više i po broju suvlasnika nekretnine.
Filip Dmitrašinović
