Izmjene i dopune ZPP-a

Dana 19. srpnja 2022. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnog postupka („ZPP“) kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.

Primarni ciljevi izmjena i dopuna ZPP-a su ubrzati, pojednostavniti i modernizirati parnični postupak pa se tako uvodi veći broj rokova za donošenje različitih sudskih odluka, proširuje se krug obveznika sustava e-komunikacije i uvodi tonsko snimanje ročišta kao pravilo. Međutim, osim odredbi kojima se postižu navedeni ciljevi, unutar paketa izmjena i dopuna našli su se i instituti koji će nužno zahtijevati razradu kroz sudsku praksu.

S obzirom na to da se radi o izmjenama i dopunama temeljnog procesnog zakona hrvatskog zakonodavstva, nesumnjivo je da će prezentirane izmjene i dopune biti predmetom brojnih rasprava u akademskim i pravosudnim krugovima.

1. Razrada načela obostranog saslušanja stranaka
   Vrlo je rijedak slučaj da zakonodavac intervenira u osnovne odredbe nekog od temeljnih zakona određene grane prava. Tako je slučaj i sa ZPP-om u pogledu načela parničnog postupka koja se nisu značajno (osim prilikom napuštanja načela materijalne istine) izmijenila još od Zakona o parničnom postupku iz 1976.Predmetnom novelom ZPP-a dopunjen je članak 5. ZPP-a, odnosno načelo obostranog saslušanja stranaka, na način da će sud, u mjeri u kojoj je to potrebno, omogućiti strankama da se izjasne o pravnim pitanjima spora. Također, dodana i je odredba koja propisuje da sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti.Zanimljivo je istaknuti da predmetnom odredbom, kao i odredbom iz članka 367.a ZPP-a, zakonodavac uvodi i standard dužne pažnje u procesnom zakonodavstvu – standard savjesne i brižljive stranke.
2. Proširenje obveznika e-komunikacije
   U duhu sveprisutne tendencije digitalizacije postupaka, novelom ZPP-a proširen je krug obveznika sustava e-komunikacije.Tako su do sada obveznici sustava e-komunikacije bili državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te pravne osobe, a novelom ZPP-a obveznici sustava e-komunikacije postaju i radnici u sindikatu odnosno udruzi poslodavaca kada kao punomoćnici zastupaju radnike odnosno poslodavce, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici u obiteljskim stvarima te fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti.
3. Izmjene u pogledu održavanja i provedbe ročišta

• • Ročište na daljinu
    Novelom ZPP-a se dodatno uređuje i pitanje održavanja ročišta na daljinu.Naime, odredbom članka 115. stavka 4. propisano je da o održavanju ročišta na daljinu ili o provođenju pojedinog dokaza na daljinu odlučuje sud nakon što o tome pribavi očitovanja stranaka i drugih sudionika koji trebaju sudjelovati na ročištu koje će se održati na daljinu.Stavkom 5. istog članka određeno je da će način održavanja ročišta na daljinu uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu ili izvođenje pojedinog dokaza posebno urediti pravilnikom koji donosi ministar pravosuđa. Dakle, operativna provedba ročišta na daljinu će biti propisana posebnim pravilnikom koji bi materijalno trebao zamijeniti Naputak u vezi s održavanjem ročišta na daljinu Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske Klasa:011-01/20-01/50, Ur. broj:514-05-01-02-01/3-20-08 od 10. studenog 2020.

• • Ročišta u sporovima male vrijednosti
    Prema noveli ZPP-a, sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka (primjerice, ako postoji potreba za saslušanjem svjedoka) ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog, kojeg sud može rješenjem, protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba, odbiti ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta.Dakle, postupak u sporovima male vrijednosti postaje u pravilu pisani spor.

• • Obvezno tonsko snimanje
    Novelom ZPP-a uvodi se i obvezno tonsko snimanje svih ročišta, a zapisnik se sastavlja o:

• • • radnjama i izjavama za koje je to izričito propisano zakonom,
    • izjavama stranaka o priznanju tužbenog zahtjeva, odricanju od tužbenog zahtjeva, odricanju od prava na žalbu, preinaci ili povlačenju tužbe, priznanju ili osporavanju pojedinih činjenica te predloženim dokazima,
    • odlukama suda donesenima na ročištu,
    • važnijim izjavama ili priopćenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta. O manje važnim izjavama ili priopćenjima neće se sastavljati zapisnik, nego će se samo sastaviti službena bilješka, te
    • o sklapanju sudske nagodbe i radnjama poduzetim izvan ročišta ili izvan zgrade suda, kad se navedena ročišta tonski ne snimaju.

• • Izostanak s ročišta
    Prema odredbi članka 291. stavka 4. ZPP-a, prije stupanja na snagu novele ZPP-a, presumpcija povlačenja tužbe je postojala ako (i) s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke, ili (ii) dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili (iii) se udalje s ročišta, te se u tim slučajevima smatralo da je tužitelj povukao tužbu.Prema noveli ZPP-a, presumpcija povlačenja tužbe sada postoji ako (i) s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke, ili (ii) ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u razmatranje. Citiranom izmjenom se stavlja naglasak na nužnost prisustva tužitelja na pripremnom ročištu kao stranke na čiju je inicijativu i započeo parnični postupak.Isto rješenje je uvedeno i u slučaju ročišta za glavnu raspravu. Međutim, za razliku od pripremnog ročišta, kod ročišta za glavnu raspravu propisana je iznimka od presumpcije povlačenja tužbe te postupajući sudac ima na raspolaganju, ocjenjujući sve okolnosti:

• • • zaključiti glavnu raspravu i odlučiti o tužbi odnosno tužbenom zahtjevu na temelju već izvedenih dokaza te stanja spisa ako smatra da je predmet dovoljno raspravljen ili
    • zbog važnih razloga odgoditi ročište za glavnu raspravu, no najviše jednom tijekom cjelokupne glavne rasprave.

• • Plan upravljanja postupkom (procesni kalendar)
    Novelom ZPP-a se uvodi i plan upravljanja postupkom odnosno procesni kalendar kojeg će sud izraditi ako ocijeni da nije moguće na istom ročištu zaključiti prethodni postupak te održati i zaključiti glavnu raspravu. Plan upravljanja postupkom treba sadržavati:

• • • sažetak spornih činjeničnih i pravnih pitanja,
    • dokazna sredstva za utvrđivanje spornih činjenica (koje će svjedoke morati ispitati, u koje dokumente, ugovore, spise treba izvršiti uvid i sl.),
    • rok za pribavljanje dokaznih sredstava koja je tek potrebno pribaviti (izvadak iz nekog registra i sl.),
    • rok za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke te nalaz i mišljenje vještaka,
    • datum i vrijeme održavanja ročišta za glavnu raspravu.

• • Rokovi za završetak postupka
    U smislu provedbe načela ekonomičnosti postupka, zakonodavac novelom ZPP-a uvodi brojne rokove za provođenje radnji u postupku, odnosno donošenja odluka.Tako se uvodi rok za održavanje pripremnog ročišta koje se sada mora održati u roku od 3 mjeseca od dana primitka odgovora na tužbu odnosno isteka roka za odgovor na tužbu, dok se glavna rasprava mora održati najkasnije u roku od 6 mjeseci od zaključenja prethodnog postupka.Nadalje, parnični postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od 3 godine od dana podnošenja tužbe.Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od šest mjeseci od primitka prijedloga za dopuštenje revizije na Vrhovnom sud Republike Hrvatske.U postupku u sporovima male vrijednosti drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od šest mjeseci od primitka žalbe na drugostupanjskom sudu.

• • Institut „odluke iznenađenja“ – sprječavanje odluka preinačenih po žalbenom postupku
    Prema novim odredbama članka 367.a ZPP-a, drugostupanjski sud će, u žalbenom postupku, pozvati stranke da se izjasne o pravnoj osnovi ako smatra da bi prema takvoj pravnoj osnovi trebalo donijeti odluku koja se bitno razlikuje od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla predvidjeti.Stranke se mogu o toj pravnoj osnovi izjasniti na sjednici vijeća, raspravi ili u podnesku u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kraći od 15 dana.

• • Izmjene odredbi o reviziji
    Novelom ZPP-a brisana je odredba članka 382.a ZPP-a kojom je do sada bila propisana iznimka da stranke mogu, u sporu o (i) postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, (ii) o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, (iii) u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije, (iv) u povodu tužbi radi objave ispravka informacije, podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude bez potrebe da Vrhovni sud Republike Hrvatske prethodno dopusti podnošenje revizije.Drugim riječima, prema novom zakonodavnom rješenju iz novele ZPP-a, revizijski mehanizam, u kojem je potrebno prvo ishoditi dopuštenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske po prijedlogu za dopuštenje revizije prije podnošenja iste, vrijedi kao pravilo za sve vrste sporova, bez iznimke.

• • Nezakonitost dokaza u parničnom postupku
    Svakako se najzanimljivija izmjena veže za izričito uvođenje nezakonitosti dokaza u parničnom postupku.Naime, tradicionalno koncept vezan za kazneno procesno pravo se sada izravno uvodi i u parnični postupak.Tako prema novim odredbama iz članka 220.a ZPP-a, sudska odluka se ne može temeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit način (nezakonit dokaz). Ovakvo rješenje i prati ustavnu odredbu iz članka 29. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da se dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku, te se predmetnom izmjenom ZPP-a razrješava dilema odnosi li se citirana ustavna odredba i na građanske postupke.Člankom 220.a stavkom 2. ZPP-a dodijeljena je ovlast suda da rješenjem dopustiti izvođenje nezakonitog dokaza i uzme u obzir njegov sadržaj ako ocijeni da je to potrebno kako bi se utvrdila odlučna činjenica. U tome se treba voditi propisanim testom proporcionalnosti iz istog stavka koji nalaže da prilikom odlučivanja o dopuštenosti dokaza sud uzme u obzir razmjer težine povrede prava zbog izvođenja nezakonitog dokaza te interesa da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje.Međutim, za razliku od kaznenog postupka u kojem je jasno određeno koji su dokazi nezakoniti, novela ZPP-a se nije bavila tim pitanjem pa je ostala dvojba koji su to dokazi nezakoniti.

Tin Aničić